Upoznaj živi svijet travnjaka


3. Upoznaj živi svijet travnjaka

3.1. Uvod

Među vama sigurno ima ljubitelja prirode, njezinih poznavatelja i čestih posjetitelja. Neki od vas možda žive na selu, dok drugi tek ponekad vikendom gradsku vrevu zamijene šumom. Zasigurno i niste planinari s višegodišnjim iskustvom, ali već je velika stvar ako svoje vrijeme često provodite na svježem zraku uz poneko drvo i miris cvijeća. To se u ovoj našoj užurbanoj svakodnevici doima poput pravog izazova.

Dodir s prirodom i očuvanje prirodnih staništa od neprocjenjive su važnosti za kognitivni, psihički i fizički razvoj čovjeka. Pregršt elektroničkih uređaja prikovalo je današnjeg čovjeka u zatvoren prostor, a pretežno betonirano okružje i virtualni svijet mnogima su postali zamjena za prirodu i stvarnost. Treba samo malo dobre volje da se računalne igrice i društvene mreže, kao što je na primjer facebook zamijene promatranjem živoga svijeta na livadi.

Današnjim odlaskom u prirodu otkrit ćete obilježja i ljepote jednog kopnenog ekosustava karakterističnog vegetacijskog pokrova, gdje dominiraju biljke iz porodice trava i druge niske zeljaste biljke, a drveća i grmlja najčešće nema. Trave su obilno zastupljene zato jer im njihova građa omogućuje da se brzo oporave i nastave s rastom nakon što ih stoka odgrize ili budu pokošene. Riječ je, naravno pogađate, o travnjaku.

3.2. Priprema terenske nastave

Na samom početku nekoliko pravila o primjerenom ponašanju na terenskoj nastavi kojih se svi trebaju pridržavati:

  • međusobno uvažavanje i slušanje jedni drugih;
  • poštivanje dogovora i rokova;
  • izbjegavanje uništavanja i uznemiravanja živih bića;

3.2.1. Na početku… ili koju ću ulogu odabrati?

Terenska nastava zamišljena je tako da uključi sve učenike u njezinu organizaciju i provođenje. Stoga ćeš prema osobnom interesu odabrati jednu od ponuđenih uloga. Uloge mogu biti sljedeće: učitelj, organizator, fotograf, snimatelj…, a opisi njihovih zadaća prikazani su u Tablici 1.

Uloga: Zadaća:
Učitelji

3 učenika

prije odlaska na terensku nastavu

www.dzzp.hr;

www.dzzp.hr/publikacije/prirucnici/bioloska-raznolikost-hrvatske-prirucnici-za-inventarizaciju-i-pracenje-stanja-536.html;

ipaq.petagimnazija.hr;

  • odabire jednu od metoda i postaje stručnjak (ekspert) za njezino provođenje na terenu, tj. učitelj;
  • prikuplja potrebne ključeve za determinaciju;
  • u dogovoru s nastavnikom i ostalim učiteljima odabire vrstu kojoj će odrediti veličinu populacije;

na terenskoj nastavi:

  • prezentira ostalim učenicima metodu određivanja veličine populacije za koju je postao stručnjak;
  • određuje učenike (1-2) s kojima će nakon održavanja terenske nastave, u školi, napraviti izvješće

nakon terenske nastave:

  • s učenicima koje je odabrao priprema izvješće o provedenoj terenskoj nastavi
  • s učenicima koje je odabrao prezentira rezultate.
Organizatori

3-7 učenika

Prije odlaska na terensku nastavu:

  • upoznaje se s GPS uređajem i nauči ga koristiti;
  • nalazi topografske karte i brine o njima;
  • sudjeluje s nastavnikom i učiteljima u odabiru područja za terensku nastavu;
  • sudjeluje s nastavnikom u organizaciji puta (proučava vozni red autobusnih linija, aktivan je u odabiru agencije, priprema popis učenika koji sudjeluju na terenskoj nastavi…);
  • s nastavnikom dogovara vrijeme polaska na terensku nastavu i informira ostale učenike;
  • s nastavnikom planira agendu terenske nastave;
  • priprema potreban pribor za provođenje terenske nastave;

Na terenskoj nastavi:

  • određuje geografsku širinu i dužinu pomoću GPS uređaja;
  • objašnjava ostalim učenicima svrhu topografskih karata;
  • dijeli svakoj grupi potreban pribor za provođenje terenske nastave i brine o njemu;

Nakon terenske nastave:

  • posprema pribor korišten na terenskoj nastavi
Fotograf i/ili snimatelj

1-2 učenika

Prije odlaska na terensku nastavu:

  • fotografira/snima u školi pripreme za terensku nastavu;

 Na terenskoj nastavi:

  • fotografira/snima rad na terenu;
  • fotografira odabrane vrste i druge zanimljivosti;

 Nakon terenske nastave:

  • svu fotodokumentaciju predaje na CD-u ili DVD-u nastavniku i/ili pohranjuje snimke i fotografije na npr. Google Disk – na taj su način snimljeni materijali svima dostupni za izvješća, prezentacije, postere i slično

Terenska nastava zamišljena je tako da uključi sve učenike u njezinu organizaciju i provođenje. Stoga ćeš prema osobnom interesu odabrati jednu od ponuđenih uloga. Uloge mogu biti sljedeće: učitelj, organizator, fotograf, snimatelj…, a opisi njihovih zadaća prikazani su u Tablici 1.

Tablica 1. Moguće uloge i zadaće učenika uključenih u organizaciju i provođenje terenske nastave

3.2.2. Potreban pribor

Metode procjene veličine populacije zahtijevaju sljedeći osnovni pribor:

a) pribor za pisanje

b) terensku bilježnicu ili formular za upis podataka

c) topografsku kartu

d) GPS uređaj (ako je dostupan).

e) fotoaparat za fotodokumentaciju ili kvalitetnija kamera na mobilnome uređaju

f)  metar

g) lopaticu ili škare

h) konop žarkih boja (izbjegavati zelenu, crnu i smeđu boju)

i) klinovi ili čvršće grančice (za plohu s 5×5 kvadrata potrebno je osigurati najmanje 20 klinova ili grančica)

j) termometar za određivanje temperature zraka i tla

k) priručnik za određivanje vrsta (ako se određuju različite vrste)

l)  povećalo

m)terenske etikete

n) novinski papir za izradu herbarija.

3.3. Motivacijski zadaci prije izlaska na teren

Zadatak 1. Riješi rebuse, a njihova rješenja pomoći će ti u definiranju pojma ekosustav.

screenshot-at-sep-28-08-20-16

Zadatak 2. Riješi križaljku.

Vodoravno:

3. drugi naziv za stanište, područje okoliša na kojem žive određene vrste biljaka, životinja i dr. organizmi (rješenje 1.rebusa);

4. skup svih biljnih zajednica nekog područja (travnjačka, šumska, močvarna…);

5. biocenoza i biotop zajedno.

Okomito:

1. popis, skup svih biljnih vrsta nekog područja (npr. sve biljke planine Velebit);

2. životna zajednica raznovrsnih biljnih i životinjskih organizama koji žive na određenom staništu i uzajamno su povezani (rješenje 2. rebusa).

kriza

Zadatak 3. Odgovori na pitanja, dopuni rečenice ili razvrstaj ponuđene pojmove.

3. a) Postanak i razvoj travnjaka uvjetuju dvije skupine čimbenika: edafsko-klimatski (tlo, temperatura zraka, vlažnost zraka, nadmorska visina,…) i antropogeni (utjecaj čovjeka, način iskorištavanja). Stoga razlikujemo prirodne i poluprirodne travnjake.

Prirodni travnjaci nastaju na staništima na kojima nema uvjeta za rast drveća te na planinama iznad granica rasta šuma. Poluprirodni travnjaci nastaju na mjestima nekadašnjih šuma. Nekada su šume prekrivale gotovo dvije trećine kopnenog dijela našeg planeta, a danas je postotak šumskog pokrova znatno manji. Što je tomu uzrok?

3. b) U rečenicama koje slijede nedostaju sljedeći pojmovi: košnja, pašnjak, livada, ispaša. Dopuni rečenice i odgovori na pitanje.

U Hrvatskoj su travnjaci uglavnom nastali djelovanjem čovjeka. Održavanje travnjaka provodi se na dva načina:                                              i                                  . Travnjak koji se kosi naziva se                          , a travnjak koji se održava ispašom stoke naziva se                                     . Koji je tip travnjaka floristički bogatiji? Obrazloži svoj odgovor.

3. c) Razvrstaj različite tipove travnjaka u dvije skupine, na prirodne i poluprirodne travnjake: pampe, planinski travnjaci, livade , tratine, stepe, savane, prerije, pašnjak

Prirodni:

Poluprirodni:

3. d) Niske travnjake u sjevernoj Americi zovemo _____________. U Južnoj Americi se nazivaju _____________, a u ostalim dijelovima svijeta ______________. Kad se u ______________ javlja drveće, ona prelazi u _______________, a područja u kojima vegetacija postaje sve oskudnija i siromašnija, prelaze u polupustinju ili pustinju.

3.4. Na terenu

3.4.1. Zadaće Učitelja

Na početku rada potrebno je upoznati područje istraživanja. Podatke treba bilježiti u radni listić (Tablica 2).

tableic

Na području istraživanja svakako treba zabilježiti datum i vrijeme promatranja, atmosferske prilike, temperaturu zraka i tla, lokalitet (nalazište), njegovu geografsku širinu i dužinu (pomoću GPS uređaja), stanište, vrstu te tip travnjaka.

Učitelji trebaju na lokalitetu odabrati mjesto istraživanja. Uz pomoć grančica i užeta trebaju označiti plohe. Ploha može imati i stranice dužine jedan metar, ali tada unutrašnji kvadrati trebaju biti veličine 20×20 cm. Nakon što su plohe pripremljene za utvrđivanje veličine odabrane populacije (učestalosti, gustoće i pokrovnosti), objašnjavaju svojoj grupi što će i kako raditi.

3.4.2. Zadaće Organizatora

 

Na kraju istraživanja, Organizatori trebaju paziti da na području istraživanje ne ostane pribor ili smeće.

3.4.3. Zadaće Fotografa/snimatelja

Fotografi/snimatelji trebaju fotografirati/snimiti sve bitne faze pripreme i provođenja terenske nastave.

U pripremnoj fazi (u školi) fotografiraju/snimaju dogovore, podjele uloga, pripremu pribora, aktivnosti pojedinih učenika i nastavnika.

Na terenskoj nastavi trebaju fotografirati/snimiti položaj lokaliteta, izradu ploha, uočene biljne i životinjske vrste (njihovo ponašanje), aktivnosti nastavnika i pojedinih učenika,…

Svu fotodokumentaciju trebaju staviti na raspolaganje i nastavniku i svim učenicima kako bi snimke i fotografije mogli iskoristiti u svojim izvješćima, prezentacijama i slično.

 

3.5. Zadaci za učenike na i nakon terenske nastave:

Odredili ste veličinu populacije odabrane vrste.

  1. Kako glasi latinski naziv ove vrste?
  2. Kojoj porodici pripada?
  3. Pripada li ova porodica u jednosupnice ili dvosupnice?
  4. Nacrtaj jedinku istraživane vrste i na slici označi koje si biljne dijelove i na koji način koristio u određivanju (determinaciji).
  5. Može li se istraživana biljna vrsta na neki način povezati sa stupnjem onečišćenja istraživanog područja? Ako da, opiši kako.
  6. Jeste li uočili vrste koje upućuju na određeni organsko-mineralni sastav tla? Ako da, o kojim se vrstama radi i na kakvim tlima rastu?
  7. Ima li istraživana biljna vrsta ljekovita svojstva? Koja su i u liječenju kojih tegoba se upotrebljava?

3.6. Umjesto zaključka

Osmislite aktivnosti koje bi mogle doprinijeti vašem zbližavanju s prirodom. Nastojite ih primjenjivati što češće. Primjerice, mogli biste više šetati, promatrati živi svijet, naučiti prepoznati najčešće vrste ptica, drveća i cvijeća, posaditi biljku, brati kestene u jesen, sakupljati vrganje i sunčanice, barem nekoliko minuta dnevno promatrati nebo i još što vam god lijepo padne napamet. Odlazak iz gradske vreve pravi je odmor za duh i tijelo. Planina, rijeka, šuma, potok, jezero, livade i more. Sve su to prilike da čovjek uživa u ljepoti i miru, obnovi sva osjetila i povrati životnu snagu.

Osmislile i pripremile: Marija Radić, prof. i Zrinka Pongrac Štimac, prof.