Biologija za nastavnike


1. Što je Biologija?

Biologija je znanost o životu.

I na prvi nam je pogled potpuno jasno o čemu se tu radi. Jer i znanost i život su pojmovi koje često koristimo u svakodnevnom životu. Susrećemo se s drugim znanostima, kemijom, fizikom, psihologijom…, koristimo znanstvene informacije, razlikujemo znanstvene činjenice i dokaze od neznanstvenih, gledamo znanstveno-popularne emisije ili čitamo znanstvene časopise te pratimo rad znanstvenika u stalnom iščekivanju novih znanstvena otkrića… I živimo. I živo uživamo u životu. I nosimo teret života. I živopisno opisujemo život.

A zapravo se nikad ne upitamo: Što je znanost? Što je život?

Pogleda li se u rječnike, znanost ili grčki episteme znači razumijevanje, spoznaju, studiju. Latinska riječ je scientia iz koje korijen vuku i engleski i francuski science dok je njemački pojam Wissenschaft. I sve one u objašnjenjima koriste istu riječ: znanje. Znači, znanost je znanje. Ali čije znanje? I kakvo znanje? I kome pripada? I gdje je stečeno te kome koristi?

science-03

Slika 1. Što je znanost? Izvor: scijinks.jpl.nasa.gov/science/

Puno pitanja. Znanost je znanje ljudskoga roda, stjecano tisućama godina i pripada svima nama danas i svim budućim generacijama. Stjecano istraživanjem i promatranjem prirode u svim njezinim oblicima i na svim njezinim razinama. Stjecano iz potrebe ili znatiželje, čak ponekad i slučajno! I koristi i pripada nama ljudima. Ali kako koristi, svjedočimo i sami: u većini slučajeva za dobrobit, ali nerijetko smo svjedoci zloupotreba. No, to nije izolirano znanje jedne osobe. Ili znanje neke skupine ljudi. Kako bi znanje postalo znanost potrebno je sustavno istraživati, promatrati, opisivati, uspoređivati, kritički razmišljati i zaključivati. Potrebno je znanstveno provjerene zaključke objaviti. Potrebno je znanstvene dokaze i tvrdnje sistematizirati kako bi se mogle provjeriti i kako bi ih se moglo koristiti za daljnja istraživanje. Tako postupno znanje postaje znanost.

A život? Nema jedinstvenog odgovora na ovo pitanje. I što je neobično, pojmom života ne bavi se samo biologija. Život zanima ne samo znanstvenike prirodoslovnog područja, biologe, kemičare i fizičare, nego i one interdisciplinarnih, društvenih, humanističkih i primijenjenih znanosti: geografe, antropologe, filozofe, teologe, psihologe, sociologe, pedagoge, liječnike, farmaceute, veterinare, agronome,… Hm? A i umjetnicima je vječna inspiracija!

Što je život??? Očito se ne može opisati jednom riječju. I svatko će naći svakoj definiciji zamjerku. Pa najbolje je stoga, za potrebe Biologije, ostati u kontekstu živih bića i navesti značajke koje su svim živim bićima zajedničke: izgrađuju ih stanice, rastu i razvijaju se, kreću se, dišu i hrane se, izlučuju, razmnožavaju se… Život, u kontekstu živih bića, je skupina procesa ovisnih jednih o drugima, kao što su i sami organizmi ovisni jedni o drugima. I pri tome se ne smije zanemariti prostor na kojem živa bića žive – njihovo stanište. Jer upravo su uvjeti staništa tijekom burnih geoloških doba utjecali na raznolikost života na Zemlji. A utječu na raznolikost života i danas. I važno pitanje koje trebamo postaviti je kako promjene uvjeta staništa koje ljudi uzrokuju utječu na život i njegovu raznolikost te stoga i na nas same?

1.3. Kako se istražuje u Biologiji?

Istraživanje može biti znanstveno i stručno. Znanstveno istraživanje kao rezultat donosi uvijek nešto novo „u svjetskim razmjerima“, dok stručno to ne čini, stručnim istraživanjima često se provjerava već poznato, uči se i utvrđuje znanje. Oba se temelje na promatranju ili pokusu (eksperimentu). Oba se provode znanstvenom metodologijom. Oba treba pažljivo planirati i strpljivo provesti. Pročitati dostupnu relevantnu literaturu, postaviti istraživačka pitanja i hipotezu, a tijekom promatranja ili izvođenja pokusa treba analizirati rezultate. Prikupljene podatke u oba istraživanja treba statistički obraditi, usporediti ih međusobno i s već poznatim podacima iz literature. U oba se istraživanja izvode zaključci, oba se trebaju opisati na način kako se to traži u znanstvenoj literaturi i oba je potrebno predstaviti zainteresiranoj javnosti.

Kako sve to naučiti u školi? Kako sve to provesti?

Učenici će najbolje upoznati znanstveni pristup istraživanju ako samostalno osmisle i provedu jednostavan pokus ili promatranje te ga opišu prema pravilima pisanja znanstvenog djela.

Koje je uloga nastavnika i kako poučava?

Nastavnik je u prvome redu suradnik i mentor. Upoznaje učenike s metodologijom, motivira ih te prati sve korake njihovog istraživanja, savjetujući ih, korigirajući ih i usmjeravajući ih.

Koje je uloga učenika i kako uči?

Učenik samostalno odabire objekt istraživanja, proučava literaturu, postavlja istraživačko pitanje i oblikuje hipotezu. Odabire, uz nastavnikovu pomoć, odgovarajuću metodu istraživanja i provodi istraživanje. Analizira prikupljene i druge dostupne podatke, izvodi zaključke. Opisuje istraživanje koristeći pravila pisanja znanstvenog djela te na kraju predstavlja svoje istraživanje.

1.4. Uloga nastavnika u izradi samostalnog istraživačkog rada

U ulozi mentora i savjetnika skrivena je velika odgovornost nastavnika za ovakav oblik poučavanja i učenja. Na prvom je mjestu stručnost i dobro poznavanje metodologije znanstvenog istraživanja. Odmah nakon toga slijedi ogromna strpljivost i snalažljivost jer nepravedno bi bilo očekivati da će bilo koji nastavnik biti stručan za sva raznolika područja i za sve teme kojima će se učenici baviti. Potrebno je stoga na početku postaviti određena pravila koja će pomoći i nastavnicima u organizaciji posla i učenicima u provođenju istraživanja te jednima i drugima u kvalitetnoj komunikaciji i uspješnoj suradnji.

Četiri važna pravila:

  • međusobno uvažavanje i slušanje jedni drugih
  • poštivanje dogovora i rokova
  • pravovremeno davanje odgovora na pitanja
  • poticanje pohvalama i zahvala za korektno napravljene zadaće.

U okviru fakultativne nastave Biologije za kvalitetno učenje i poučavanje o metodologiji znanstvenog istraživanja potrebno je osigurati barem 10 blok sati nastave. Učenici u tom razdoblju trebaju provesti istraživanje, korak po korak, vođeni od sata do sata, a nastavnici trebaju pratiti te korake i biti u mogućnosti utjecati na njih.

1.4.1. Na početku… ili uvođenje učenika u znanstveno istraživanje

Na prvom blok satu nastavnik treba upoznati učenike s osnovnom terminologijom: znanost, znanstveno i stručno istraživanje, metodologija, istraživačko pitanje, hipoteza, citiranje literature…

Iako se ovi pojmovi mogu objasniti pomoću prezentacije (npr. Powerpoint, Prezi), predlažem da nastavnik prikupi neznanstvene, znanstvene i stručne časopise, novine ili članke te ih podijeli učenicima koji u grupama trebaju pročitati neke od njih, raspraviti o sadržaju jedinih i drugih te izdvojiti zajedničke elemente jednih (neznanstvenih) i drugih (znanstvenih). U tu svrhu nastavnik može koristiti nastavni listić sa zadacima i pitanjima:

 

ZADATAK 1. Izdvojite iz dostupnih časopisa/novina jedan članak koji pripada znanstvenoj ili stručnoj literaturi i drugi koji ne pripada u tu skupinu.

Predlažem da se koriste članci/časopisi/novine na hrvatskom jeziku. Poslužit će bilo koje dnevne novine te časopisi Priroda, Drvo znanja ili neki sličan.

hrcak.srce.hr

ZADATAK 2. Pročitajte oba članka i odgovorite na sljedeća pitanja, za svaki članak posebno:

  • Tko je izdavač novina/časopisa?
  • Kad su i gdje novine/članak tiskani?
  • Tko je autor članka?
  • Kako glasi naslov članka? Je li iz naslova jasno o čemu se u članku radi?
  • Iz kojih se dijelova sastoji članak?
  • Pročitajte sažetak i zaokružite u njemu ključne riječi. Što ste saznali iz sažetka?
  • Postoji li neki slično napisan članak u istoj ili drugoj dostupnoj literaturi? Što im je zajedničko?
  • Izdvojite, ako postoji, hipotezu iz odabranog članka.
  • Izdvojite, ako postoji, naziv/opis metode korištene u istraživanju.
  • Jesu li u istraživanju korištene životinje? Koje? Postoji li opis kako se s njima postupalo?
  • Izdvojite, ako postoje, zaključke istraživanja.
  • Ispišite, ako postoji, način kako je prikazana (citirana) korištena literatura.

 

ZADATAK 3. Svoje odgovore organizirajte na posteru i predstavite ih ostalim grupama.

Nastavnik treba pripremiti za svaku skupinu listove papira formata A3 (dva komada) ili A2 (jedan komad), flomastere u boji, magnete (ili „patafix“) kako bi se posteri pričvrstili na ploči.

 

ZADATAK 4. (domaća zadaća): Osmislite temu pokusa/istraživanja koje možete provesti kod kuće tijekom sljedećih nekoliko tjedana. Do sljedećeg puta pokušajte pronaći literaturu koja će vam pomoći u provođenju istraživanja i sastavite istraživačko pitanje te postavite hipotezu.

Vezano uz domaću zadaću, nastavnik treba naglasiti da se ne očekuje „znanstveno“ istraživanje nego upoznavanje s metodologijom koju ono slijedi. Od učenika se ne očekuje da osmišljavaju skupa, dugotrajna i zahtjevna istraživanja. Cilj je realizirati vlastitu ideju, tj. pronaći odgovor na vlastito istraživačko pitanje i provjeriti postavljenu hipotezu.

U razdoblju koje su učenici dobili za ovu domaću zadaću, nastavnik bi trebao biti svima na raspolaganju putem elektroničke pošte ili na nekoj od društvenih mreža kako bi ga učenici mogli kontaktirati i postavljati pitanja te riješiti moguće poteškoće i dileme.

Na kraju sata nastavnik može sintetizirati sve odgovore: naglasiti razlike između znanstvenog/stručnog/neznanstvenog članka; navesti dijelove znanstvenog djela; pokazati dobar i loš primjer naziva članka; objasniti pojmove istraživačko pitanje, hipoteza, znanstvena metodologijai njihovu ulogu u istraživanju; pokazati pravilno citiranje korištene literature (u članku i u poglavlju Literatura).

Na kraju potrebno je upozoriti učenike na poštivanje etičkih pravila prilikom istraživanja. U svom istraživanju ne smiju ugroziti svoje zdravlje ili život te da ne smiju osmisliti istraživanje kojim će se mučiti životinje. Tako ne smiju u istraživanju koristiti infektivni materijal (krv, urin, stolicu) i ne smiju trovati npr. akvarijske ribice kako bi dokazali otrovnost neke već ionako poznate štetne tvari (deterdženata ili slično).

 

1.4.2. Kako postaviti kvalitetno istraživačko pitanje i hipotezu?

Na sljedeći, 2., blok sat učenici dolaze s domaćom zadaćom (4. zadatak): temom za svoje istraživanje, istraživačkim pitanjem i hipotezom. Svaki samostalno predstavlja svoju ideju, a ako želi može se koristiti posterom ili prezentacijom. Za predstavljanje svaki učenik ima oko pet minuta.

Nastavnik i ostali učenici komentiraju svako izlaganje, postavljaju pitanja i usmjeravaju učenika. Za ovaj dio potrebno je izdvojiti dovoljno vremena. Svaki učenik treba dobiti dovoljno vremena za predstavljanje svoje ideje i svoje zadaće i svakom treba posvetiti jednaku pažnju. Nastavnikov interes za učenikovu ideju najjača je motivacija za nastavak istraživanja. Svakom učeniku treba obavezno postaviti sljedeća pitanja:

  • Kako si došao na ideju za svoje istraživanje?
  • Kako glasi tvoje istraživačko pitanje?
  • Jesi li pronašao neku zanimljivu literaturu koja ti može pomoći u provođenju istraživanja? Gdje? Znaš li tko je autor?
  • Gdje ćeš provesti svoje istraživanje? Hoće li ti roditelji pružiti podršku? Trebam li s njima razgovarati?
  • Što očekuješ da ćeš „otkriti“ istraživanjem? Kako glasi tvoja hipoteza?

ZADATAK 5. (domaća zadaća): Prije početka samog promatranja/istraživanja potrebno je pronaći i proučiti dostupnu znanstvenu i/ili stručnu literaturu. Potražite odgovarajuću literaturu za vaše istraživanje i osmislite kako ćete ga provesti. Pripremite odgovore na sljedeća pitanja:

  • Što je objekt/subjekt vašeg istraživanja?
  • Gdje će biti postavljen pokus? Ili: Gdje će se provesti istraživanje?
  • Kako ćeš postaviti pokus? Ili kako namjeravaš provesti istraživanje?
  • Koju ćeš metodu koristiti u istraživanju?

1.4.3. Kako postaviti pokus? Što je kontrolna skupina? Koja je metoda odgovarajuća?

Na 3. blok sat učenici dolaze sa zadaćom (ZADATAK 5) i predstavljaju razrađene ideje. Još nisu počeli istraživanje i ovo je odlučujući korak. Nastavnik treba koncentrirano poslušati svakog od njih. Kako bi to mogao, može tražiti da mu učenici pošalju dan ranije odgovore na domaću zadaću elektroničkom poštom ili ih podijele s njime na društvenoj mreži. Tako može unaprijed pripremiti dodatna pitanja za svakog učenika:

  • Je li potrebno toliko uzoraka?
  • Postoji li kontrolna skupina i koja je njezina uloga u istraživanju/pokusu?
  • Može li se pojednostaviti istraživanje i dobiti isti rezultat?

Učenici dobivaju sljedeću domaću zadaću, koja zapravo znači provođenje istraživanja/pokusa.

 

ZADATAK 6. (domaća zadaća): Provedite osmišljeno istraživanje/pokus i prikupite podatke. Informirajte nastavnika o tijeku istraživanja.

1.4.4. U kojem smo dijelu istraživanja? Postoje li poteškoće? Kako početi opisivati svoj rad prema pravilima pisanja znanstvenog djela?

Na sljedećem, 4., blok satu učenici trebaju kratko komentirati tijek svog istraživanja/pokusa i navesti poteškoće s kojima su se susreli. Nastavnik treba pomoći savjetom ukloniti nastale poteškoće.

Na ovom sati učenici trebaju saznati što sadrži 1. poglavlje znanstvenog djela: Uvod.

Prije rasprave o sadržaju Uvoda, nastavnik potiče učenike da osmisle naslove svojih istraživanja. Ti bi nazivi trebali opisivati istraživanje, ali istovremeno biti kreativni i zanimljivi, odnosno, privlačni.

Nakon što učenici osmisle naslove svojih istraživanja, nastavnik započinje raspravu o sadržaju poglavlja Uvod. Učenici razgovorom i raspravom dolaze do odgovora na pitanja poput sljedećih:

  • Što je opisano u uvodnom dijelu članaka koje ste prikupili i pročitali prije osmišljavanja svog istraživanja?
  • Jeste li primijetili kako je u tom dijelu citirana korištena literatura?
  • Opišite kako su opisane slike i tablice u tom dijelu teksta (ako postoje).
  • U kojem je dijelu Uvoda navedeno istraživačko pitanje, a u kojem hipoteza?

Nastavnik na kraju treba sistematizirati prikupljene odgovore: U poglavlju Uvod navode se dosad poznate činjenice o određenoj temi, ističe se istraživačko pitanje i hipoteza. Sve što se pročita u drugoj literaturi treba citirati, odnosno, pozvati se na autora i njegov članak. To treba napraviti ujednačeno u cijelom radu ili navođenjem prezimena autora i godine izdanja članka u zagradi na kraju citiranog dijela (npr. KRSNIK RASOL 2003) ili brojem1 uz koji će u „fusnoti“ te za oboje na kraju u Popisu literature biti navedeno o kojem se dijelu radi.

ZADATAK 7. (domaća zadaća): Napišite naslovnu stranicu i poglavlje Uvod za svoje istraživanje. Na naslovnoj stranici treba pisati naslov rada, ime i prezime učenika, razred i škola. Pošaljite nastavniku na pregled do… (nastavnik treba odrediti datum).

Nastavnik treba odrediti rok. S obzirom da se radi o jednostavnim istraživanjima, učenici trebaju dobiti uputu i o količini teksta koji se od njih očekuje. Najbolje je ograničiti poglavlje Uvod na najviše dvije A4 stranice teksta, font Arial, Verdana ili Times New Roman, veličine 11 ili 12.

 

1.4.5. Što s prikupljenim podacima? Kako ih obraditi, opisati i prikazati?

Na početku 5. bloka nastavnik treba kratko prokomentirati domaću zadaću (ZADATAK 7.), tj. osvrnuti se i pohvaliti sve koji su dobro napisali poglavlje Uvod. S obzirom da će učenici poslati nastavniku elektroničke inačice poglavlja, nastavnik bi trebao svakom posebno odgovoriti i u svom odgovoru detaljno ukazati na uočene propuste.

Do 5. blok sata učenici imaju prikupljene podatke. Stoga je potrebno organizirati raspravu o načinima obrade tih podataka, opisivanju i prikazivanju rezultata. Prije svega učenike treba uputiti kako napisati poglavlje Materijali i metode, a zatim i kako napisati poglavlje Rezultati.

Nastavnik ponovo potiče učenike na razgovor tražeći da opišu ta poglavlja u literaturi koju su prikupili za provođenje svog istraživanja.

Prijedlog pitanja za razgovor i raspravu o poglavlju Materijali i metode:

  • Kako je nazvano 2. poglavlje u člancima kojima se služite u svom istraživanju/provođenju pokusa? Materijali i metode? Ispitanici i metode? Postoje li razlike i u kojem je slučaju bolje odabrati drugi naziv?
  • Na što vas podsjeća to poglavlje? Koja je njegova uloga u članku?
  • Postoje li u tom poglavlju neki dijelovi koje ne razumijete? O čemu se radi?

Nastavnik treba zaključiti raspravu naglašavajući ulogu poglavlja Materijali i metode. U ovom poglavlju potrebno je detaljno navesti sve što je upotrebljavano u istraživanju/pokusu. Zatim je potrebno pažljivo opisati kako je postavljeno i provedeno istraživanje/pokus. Drugim riječima, ovaj dio treba biti točan „recept“ na temelju kojeg bi se isto istraživanje/pokus moglo provesti ponovo ili negdje drugdje.

U dijelu koji se odnosi na „Metode“ treba isto tako detaljno opisati kako se i kada mjerilo/promatralo, kako su se zapisivali podaci, odnosno, kako su se vodile bilješke. Prilog ovom poglavlju mogu biti tablice u koje su se upisivali prikupljeni podaci (ali u ovom poglavlju su prazne!), fotografije postavljenog pokusa, pitanja s anketnog listića ako se u istraživanju koristila anketa i slično.

Ovo poglavlje sadrži i opis metoda kojima će se statistički obraditi prikupljeni podaci. Za jednostavna istraživanja dovoljno će biti izračunati aritmetičku sredinu ili postotak. U suradnji s kolegama iz matematike učenike se može uputiti i u malo složenije statističke metode ili testove.

Prijedlog pitanja za razgovor i raspravu o poglavlju Rezultati:

  • Što sadrži poglavlje Rezultati u člancima kojima se služite u svom istraživanju/provođenju pokusa?
  • Kako su prikazani prikupljeni podaci? Jesu li navedeni svi prikupljeni podaci ili samo dio njih te jesu li i kako sistematizirani i statistički obrađeni?
  • Što se može koristiti za prikaz prikupljenih podataka? U kojim je slučajevima korisno koristiti tablice, a u kojima grafičke prikaze?
  • Proučite kako su opisane tablice, a kako grafički prikazi (slike). Što sve piše u opisu tablice/slike?
  • Poziva li se autor na tablice/slike u tekstu? Na koji način?

Raspravu o poglavlju Rezultati nastavnik treba zaključiti konkretnim uputama kako prikazati prikupljene podatke. Koji se podaci mogu prikazati u cijelosti, a koji djelomično, kako se mogu sistematizirati, a kako jednostavno grafički obraditi koristeći npr. Excel.

Učenicima je važno objasniti i kako trebaju opisati tablice, a kako slike: opis vezan za tablice piše se uvijek iznad tablice, a opis vezan uz sliku ispod slike. I tablice i slike navode se pod rednim brojem na način kako to traži određena publikacija i obavezno se na njih treba pozvati u tekstu poglavlja u kojem se nalaze. Što je „tablica“ nije potrebno objašnjavati, ali učenicima treba ukazati da se pod „slike“ ubrajaju svi ostali prilozi: grafički prikazi, fotografije, crteži, isječci…

 

ZADATAK 8. (domaća zadaća): Napišite poglavlja Materijali i metode i Rezultati za svoje istraživanje/pokus. Pošaljite nastavniku na pregled do… (nastavnik treba odrediti datum).

Nastavnik treba odrediti rok. S obzirom da se radi o jednostavnim istraživanjima, učenici trebaju dobiti uputu i o količini teksta koji se od njih očekuje. Najbolje je ograničiti oba poglavlja na 2 do 4 stranice teksta, uključujući priloge.

 

1.4.6. Kako napisati raspravu? I izvući zaključke?

Na početku 6. bloka nastavnik treba kratko prokomentirati domaću zadaću (ZADATAK 8), tj. osvrnuti se i pohvaliti sve koji su dobro napisali poglavlja Materijali i metode i Rezultati. S obzirom da će učenici poslati nastavniku elektroničke inačice poglavlja, nastavnik bi trebao svakom posebno odgovoriti i u svom odgovoru detaljno ukazati na uočene propuste.

Preostala su dva završna poglavlja: Rasprava i Zaključci.

Učenicima je vrlo teško razlikovati sadržaj poglavlja Rasprava od poglavlja Uvod. Stoga je važno na primjerima pokazati razlike. Poglavlje Rasprava može se slikovito nazvati „Razmišljanje o provedenom istraživanju/pokusu“. U ovom se poglavlju opisuje što je istraživanje/pokus pokazao, uspoređuju se dobiveni rezultati s rezultatima drugih istraživanja koji se doznaju iz dostupne i prikupljene literature. Komentiraju se propusti i pogreške. Uspoređuju se dobiveni rezultati s postavljenom hipotezom i ona se ovdje konačno potvrđuje ili opovrgava. Navode se ideje za nastavak istraživanja ili za poboljšanje pokusa.

Iz poglavlja Rasprava proizlazi poglavlje Zaključci. U tom poglavlju potrebno je kratko, precizno i u obliku natuknica napisati zaključke provedenog istraživanja/pokusa. Iz napisanih zaključaka treba biti vidljivo je li hipoteza potvrđena ili nije.

Prijedlog pitanja za razgovor i raspravu o poglavljima Rasprava i Zaključci:

  • Što piše u poglavlju Rasprava? Na koji su način ovdje prikazani rezultati? Što možete istaknuti kao važan dio ovoga poglavlja?
  • Spominje li se hipoteza? Ili nastavak istraživanja / ponavljanje pokusa?
  • Što piše u poglavlju Zaključci? Kako su prikazani zaključci istraživanja koje ste koristili kao pomoć ili primjer?

 

ZADATAK 9. (domaća zadaća): Napišite poglavlja Rasprava i Zaključci. Pošaljite nastavniku na pregled do… (nastavnik treba odrediti datum).

Nastavnik treba odrediti rok. S obzirom da se radi o jednostavnim istraživanjima, učenici trebaju dobiti uputu i o količini teksta koji se od njih očekuje. Najbolje je ograničiti oba poglavlja na 2 do 3 stranice teksta.

 

1.4.7. Kako napraviti prezentaciju/poster i predstaviti istraživanje?

Na početku 7. bloka nastavnik treba kratko prokomentirati domaću zadaću (ZADATAK 9), tj. osvrnuti se i pohvaliti sve koji su dobro napisali poglavlja Rasprava i Zaključci. S obzirom da će učenici poslati nastavniku elektroničke inačice poglavlja, nastavnik bi trebao svakom posebno odgovoriti i u svom odgovoru detaljno ukazati na uočene propuste.

S obzirom da je istraživanje provedeno i većim dijelom opisano, nastavnik još treba dati upute o pisanju poglavlja Popis literature i Sažetak te na kraju predložiti i sastavljanje zahvale svima koji su bitno pridonijeli i u provođenju istraživanja/pokusa i u pisanju rada.

Za prezentiranje ovih uputa nastavnik može koristiti prezentaciju. Ta prezentacija istovremeno može poslužiti i kao uputa učenicima kako dobra „Prezentacija“ treba izgledati te kako se može predstaviti istraživanje/pokus na zanimljiv, stručan i koncizan način.

Ako će učenici na „Našem malom simpoziju“ imati desetak minuta za predstavljanje svog istraživanja, nastavnik treba objasniti da prihvatljiva prezentacija u tom slučaju treba imati oko 10-tak slajdova, poput sljedećeg primjera:

  1. slajd: Naslov rada, ime i prezime učenika, razred i škola
  2. slajd: Istraživačko pitanje i hipoteza
  3. i 4. slajd: Materijali i metode
  4. – 8. slajd: Rezultati i Rasprava
  5. slajd: Zaključci
  6. slajd: Hvala na pozornosti i Zahvala.

 

ZADATAK 10. (domaća zadaća): Napravite prezentaciju ili poster (barem B2 formata) kojim ćete na „simpoziju“ predstaviti svoje istraživanje i njegove rezultate. Pripremite predstavljanje u trajanju od najviše 10 minuta.

1.4.8. Naš mali simpozij

Učenje i poučavanje o metodologiji provođenja istraživanja/pokusa i pisanju rada najbolje bi bilo završiti organiziranjem „Našeg malog simpozija“ na kojem će učenici – polaznici fakultativne nastave predstaviti svoje radove i jedni drugima i svim ostalim zainteresiranim učenicima i nastavnicima te roditeljima.

Potrebno je stoga za ovo događanje predvidjeti više vremena i ono se može organizirati u okviru projektnog dana/tjedan ili za otvoreni dan škole. Potrebno je napraviti pozivnicu i program događanja. Oko ovih dokumenata trebaju se angažirati svi učenici. Ako je moguće, učenike bi trebalo i simbolički nagraditi ili barem osigurati prigodno osvježenje za sve prisutne. Ako je dogovoreno da učenici izrade postere, potrebno je predvidjeti prostor u kojem će ti posteri neko vrijeme biti vidljivi svim učenicima u školi.

U programu treba navesti redoslijed kojim će učenici održati svoje prezentacije te je nužno iza svake ostaviti malo vremena za pitanja ili raspravu.

Cilj je predstaviti sve radove, bez obzira koliko su kreativni i kvalitetni, jer je u provedeno istraživanje/pokus i pisanje uloženo puno truda i vremena i zato svi trebaju biti predstavljeni.

 

1.5. Literatura:

Krsnik-Rasol M, Pongrac Štimac Z, Krajačić M (2003): Od molekule do organizma – Priručnik za nastavnike biologije u prvom razredu gimnazije. Školska knjiga, Zagreb

 

Zahvala: Hvala kolegi Mihaelu Kozini, prof. (V. gimnazija) na korisnim savjetima.

Osmislila i pripremila: Zrinka Pongrac Štimac, prof.