Izrada zbirki i njihova važnost u biologiji


6.Izrada zbirki i njihova važnost u biologiji

 

6.1. Ciljevi i odgojno – obrazovni ishodi

 

Cilj ove radionice je upoznati učenike sa znanstvenim zbirkama, razlozima njihovih osnivanja i čuvanja, njihovim vrijednostima i upotrebi u znanstvene i obrazovne svrhe.

 

Učenik će:

  • objasniti ulogu i važnost znanstvenih zbirki
  • osmisliti plan izrade vlastite zbirke
  • izraditi zbirku iz vlastitog prikupljenog materijala
  • prezentirati izrađenu zbirku

 

6.2. Uloga nastavnika u organizaciji posjeta odabranoj znanstvenoj zbirci

Upoznavanje znanstvenih zbirka moguće je organizirati u nekom od prirodoslovnih muzeja ili u institucijama koje njima raspolažu, a dostupne su javnosti. Poželjno je odabrati instituciju u bližoj okolici škole, iako nije nužno. Nastavnik treba organizirati odlazak do odabrane institucije te pratiti pripreme učenika.

 

Tijekom pripreme posjeta zbirci, nastavnik prati i usmjerava rad učenika, pomaže na upit, potiče na promatranje te kritičko promišljanje.

 

Prije odlaska u posjet znanstvenoj zbirci, nastavnik treba upoznati učenike s pravilima primjerenog i sigurnog ponašanja.

 

Za pripremu posjeta znanstvenoj zbirci potrebno je odvojiti dva školska sata, a za sam posjet još dva.

 

6.3. Suhi kukci, mrtve ptice, ladice i prešane biljke… Čemu to?

 

Organizirati posjet Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, Prirodoslovnom muzeju u Rijeci, Muzeju evolucije u Krapini, Prirodoslovnom odjelu Narodnog muzeja u Zadru, Entomološkom odjelu Gradskog muzeja u Varaždinu ili nekoj drugoj instituciji i njenoj znanstvenoj zbirci – uvijek je izazov. Nekim se učenicima postav sviđa, puni su pitanja, sa zanimanjem proučavaju svaki eksponat, otvaraju svaku ladicu, čitaju tekstove, ako je dozvoljeno – fotografiraju… Drugima je vidljivo dosadno, pristojno prošeću izložbenim prostorom i jedva čekaju kraj. Poneki drsko komentiraju „suhe kukce i mrtve ptice“ i jednako nezainteresirani napuštaju zbirku.

 

Kako organizirati posjet zbirkama koji će svim učenicima koristiti? Kako im objasniti ulogu i važnost znanstvenih zbirki, kako im približiti posao kustosa, kako ih zainteresirati za izradu vlastite zbirke?

 

Prijedlog je jednostavan, umjesto da sve nastavnik organizira sam i dovede učenike i u muzeju ih prepusti stručnom vođenju, neka upoznavanje sa postavom i kustosima bude zadatak učenicima.

 

Prepustite im da:

  • samostalno odaberu muzej/zbirku koju žele posjetiti i termin posjeta;
  • osmisle kakav posjet žele i obrazlože ga pismeno;
  • saznaju cijene ulaznica i dogovore posjet prema svojim uvjetima;
  • saznaju detalje o muzeju/zbirci koju žele posjetiti;
  • podijele međusobno zadatke.

 

A zadaci trebaju svakako uključiti:

  • radni listić za učenike koji će sastaviti – učenici;
  • unaprijed pripremljena pitanja za kustose i druge zaposlenike (intervju);
  • izrada postera kojim će prezentirati zbirku ostalim učenicima u školi (atraktivnog i obrazovnog);
  • izrada uputa za izradu vlastite zbirke;
  • izrada zbirke (herbarija ili fotoherbarija, zbirke pera, školjaka, kućica, alga…)

 

Radni listići za učenike bi trebali sadržavati odgovore na neka od sljedećih pitanja:

  • Što sadrži zbirka i u kojem broju primjeraka?
  • Koliko je stara zbirka?
  • Koja je svrha zbirke?
  • U čemu leži znanstvena vrijednost zbirke?
  • Odakle potječu predmeti koji se čuvaju u zbirci?
  • U kojim se uvjetima čuvaju preparati u zbirci?
  • Kako se preparati prepariraju i konzerviraju (čuvaju od propadanja, truljenja,…)?
  • Što možemo naučiti iz zbirke?
  • zaštita

 

6.4. Upute za izradu herbarija

 

Predlažem osnovne upute za izradu herbarija lišća autohtonog drveća. Upute se mogu razlikovati ovisno o primjercima koje su učenici (u dogovoru s nastavnikom) odlučili skupiti. Cilj izrade vlastite zbirke nije sakupljanje velikog broja primjeraka, nego upoznavanje s načinom izrade zbirke i razvijanje zanimanja za živi svijet zavičaja. Stoga ne treba inzistirati na većem broju primjeraka, nego na preciznosti izvršavanja zadaća. Također, zbirka treba imati jasnu svrhu, a nastavnik treba odrediti i rok u kojem treba biti napravljena. U obzir svakako treba uzeti godišnje doba, posebice ako se radi o kontinentalnoj Hrvatskoj.

Naziv zbirke: Herbarij listova autohtonog drveća

Svrha zbirke: Upoznati autohtono drveće u svom zavičaju

Broj primjeraka listova u zbirci: 10

 

Opis postupka prikupljanja i priprema prikupljenih primjeraka za zbirku: otrgnite list-dva s peteljkom, stavite ga između dva lista novinskog papira i napišite pripadajuće podatke (nalazište, stanište i datum prikupljanja); iznad i ispod novinskog papira s listovima biljka umetnite jedan ili dva prazna novinska papira te lagano opteretite (npr. knjigom); svakih dan-dva zamijenite prazne novinske papire novim/suhim; kad su listovi biljaka suhi, položite ih na bijeli A4 papir na kojem se već nalazi tablica s podacima o prikupljenoj biljci i zalijepite ih malim trakama selotejpa.

 

Pazite da listovi budu ravni, tako ćete spriječiti njihovo trganje kad se u potpunosti osuše.

 

Opis prikupljenih primjeraka: Uz svaki primjerak trebaju biti navedeni podaci kao što je prikazano u Tablici 1.

 

 

Tablica 1. Primjer tablice s opisom prikupljenog primjerka

primjer-herb

6.5. Dodatni zadaci

 

Ovu radionicu može se dodatno osvježiti ili dopuniti sljedećim dodatnim zadacima za učenike:

  • Izrada dihotomskog ključa za određivanje vrste kojoj pripadaju prikupljeni primjerci
  • Izrada male školske izložbe: Šuma kroz četiri godišnja doba
  • Izrada vremenske skale na godovima (ako je moguće na pravom komadu poprečnog presjeka nekog starog debla, ako nije, učenici mogu napraviti crtež presjeka); na godovima treba označiti važne datume u životu debla, a moguće je označiti i neke važne događaje (npr. škole, zavičaja, osobnog života učenika…)
  • Poster/prezentacija/esej na jednu od sljedećih tema:
  • Zašto i kako lišće u jesen opada?
  • Kako rastu biljke na kosom terenu?
  • Što sve možemo zaključiti promatrajući krošnje?
  • Jedno stablo – jedna životna zajednica?!
  • Što zapravo znači izreka: „Od šume ne vidi drvo“? I trebamo li pažnju posvećivati drvu ili šumi?

 

6.6. Literatura:

www.hpm.hr/ (svibanj 2016.)

www.prirodoslovni.com/ (svibanj 2016.)

nmz.hr/zbirke/prirodoslovni (svibanj 2016.)

www.gmv.hr/hr/o-muzeju/zbirke/ent-odjel/ (svibanj 2016.)

info.hazu.hr/hr/o-akademiji/jedinice/zavod_za_ornitologiju/znanstvene_zbirke_zavoda_za_ornitologiju (travanj 2016.)

www.eduvizija.hr/portal/sadrzaj/napravi-svoj-herbarij (svibanj 2016.)

www.bioteka.hr/modules/uradisam/article.php?storyid=3 (svibanj 2016.)

www.vup.hr/_Data/Files/1212069251875.pdf (svibanj 2016.)

www.coolinarika.com/magazin/clanak/vise-lica-herbarija/ (svibanj 2016.)

Vrbek M., Buzjak S. (2014): Herbarij kako i zašto se prepariraju biljke u Muzeju. Priroda 104 (7-8): 50-54.

 

Zahvala: Hvala kolegicama dr.sc. Suzani Buzjak (Hrvatski prirodoslovni muzej) i dr. sc. Jeleni Kralj (Zavod za ornitologiju HAZU) na korisnim savjetima.

 

Osmislila i pripremila: Zrinka Pongrac Štimac, prof.