Moje tijelo i moje misli na istom putu…


8. Moje tijelo i moje misli na istom putu… (Fiziologija čovjeka 1. dio: Živčani sustav)

 

8.1. Ciljevi i odgojno – obrazovni ishodi

 

Cilj ove radionice je povezati sadržaje dvaju predmeta, biologije i psihologije na temama po izboru učenika. Tako bi se građa i uloga živčanog sustava i osjetila povezala s različitim stanjima i procesima poput sna i spavanja, učenja, pamćenja i govora. Ako su učenici zainteresirani, moguće je obraditi i različite poremećaje u radu živčanoga sustava i osjetila (Alzheimerovu bolest, demencije, psihosomatske bolesti…), no svakako treba stalno naglašavati povezanost pravilnog funkcioniranja živčanog sustava, naših osjetila i psihičkog zdravlja. Također, učenici će, radeći u timu, usvojiti vještinu izrade i održavanja prezentacije na zadanu temu.

 

Učenik će:

  • analizirati građu i uloge dijelova živčanoga sustava (živčane stanice ili neurone, prijenos impulsa, sinapsu, mozak i kralježničku moždinu)
  • povezati građu osjetila s primanjem i provođenjem osjeta te reakcijom na podražaj
  • raspraviti o utjecaju različitih stimulansa (kofeina, alkohola, droga, računalnih igrica,..) na rad živčanog sustava i osjetila
  • raspraviti o najčešćim bolestima i poremećajima u radu živčanog sustava i osjetila i posljedica na zdravlje cijelog organizma
  • održati s kolegama iz razreda prezentaciju na zadanu temu.

 

8.2. Plan radionice

 

Sadržaje dvaju predmeta učenici vrlo rijetko povezuju tijekom redovne nastave. Razlozi mogu biti objektivni i subjektivni. Najčešći objektivni razlozi su jednostavno nepodudaranje sadržaja u nastavnim programima ili poteškoće u prilagođavanju rasporeda zahtjevima nastavnika koji su voljni određene teme obraditi interdisciplinarno. Od subjektivnih razloga najčešće se navode poteškoće u (ne)poznavanju sadržaja drugih predmeta i/ili osobna nekompetentnost.

 

Na ovoj radionici učenici trebaju pripremiti i održati prezentacije na određenu temu. Prezentaciju pripremaju i održavaju u parovima ili manjim skupinama („trojkama“). Temu svoje prezentacije trebaju odabrati samostalno, odnosno, tema treba biti neka njihova originalna ideja ili pitanje.

 

U obradi teme jedina zajednička i obavezna zadaća im je povezati sadržaje biologije i psihologije. S biološkog aspekta trebaju se osvrnuti na građu i uloge određenog dijela /određenih dijelova živčanoga sustava koji igra glavnu ulogu u njihovoj temi. S aspekta psihologije trebaju se osvrnuti na biološku osnovu ponašanja i psihološke aspekte određenog poremećaja/bolesti živčanoga sustava. Tako bi, na primjer, uz temu: Zašto nam se pojačano luči slina kad namirišemo nešto fino? svakako trebali obraditi refleksnu reakciju na podražaj, ali također i utjecaj refleksa na izbjegavanje povreda. Navedeno se može povezati s klasičnim uvjetovanjem (Pavlovljevim refleksom).

 

8.3. Uloga nastavnika na radionici Moje tijelo i moje misli na istom putu…

 

U ovoj je radionici nastavnik u ulozi organizatora, suradnika i moderatora. Za pripremu radionice potrebno je izdvojiti jedan sat. Na tom satu nastavnik daje kratki uvod u kojem naglašava važnost povezivanja sadržaja različitih predmeta te objašnjava pojam interdisciplinarne nastave. Nakon toga treba objasniti učenicima kako će se održati sljedeći blok sat.

 

Na početku sata nastavnik bi trebao uputiti učenike na Zadatak 1 „Ja to mogu!“ iz Priručnika za učenike. Razgovor o tekstu i analiziranje odgovora potaknut će formuliranje tema odabranih za prezentiranje. Ako postoji pojačano zanimanje za ovu radionicu, nastavnik treba dati učenicima i

 

Zadatak 2. Što me pokreće u životu? Za ovaj zadatak potrebno je više vremena, učenici trebaju dogovoriti razgovor a liječnikom i/ili psihologom, pripremiti pitanja za intervju, konzultirati nastavnika, obraditi odgovore i prezentirati ih zasebno u zaključnom dijelu radionice.

 

Također treba dati upute za izradu prezentacije i dogovoriti s učenicima pravila prezentiranja. Uobičajeno ja da vrijeme trajanja prezentacija ne bude duže od 10 minuta. Tako se u jednom školskom satu mogu čuti i vidjeti najviše tri prezentacije. Važno je da svi učenici dobiju svojih „5“ minuta, tj. da svi učenici jednako budu zastupljeni u prezentaciji odabrane teme. U nekim specifičnim situacijama može se odstupiti od ovog pravila. Ako se pojedinac posebno angažirao oko izrade same prezentacije i njegov je angažman vidljiv (bilo u paru bilo u „trojki“), nije nužno da i njegovo izlaganje bude jednako zahtjevno kao i izlaganja ostalih učenika. To svakako trebaju procijeniti i njegovi kolege i nastavnik.

 

Nakon toga ,nastavnik treba podijeliti učenike u parove ili „trojke“. Hoće li odabrati jedno ili drugo, uglavnom će ovisiti o broju učenika, jer je cilj da se sve prezentacije održe na sljedećem blok satu fakultativne nastave pa ako je broj učenika veći, onda ih je bolje rasporediti u „trojke“. U parovima ili „trojkama“ treba kombinirati učenike koji se inače ne druže, učenike različitih interesa i s različitim vještinama. Nije dobro da na svim radionicama uvijek isti učenici rade zajedno.

 

Učenici mogu odmah ili naknadno odabrati temu svoje prezentacije (Zadatak 3. Moje tijelo i moje misli na istom putu.). U svakom slučaju nastavnik treba dati rok u kojem će mu svaki par ili „trojka“ javiti temu koju su odabrali za prezentaciju.

 

Ako želi, nastavnik može zatražiti da mu svaki par / „trojka“ pošalju elektroničkom poštom pripremljenu prezentaciju prije samog održavanja. To bi nastavniku dalo priliku da eventualno popravi određene nedostatke, usmjeri prezentaciju u određenom smjeru ili je skrati (u slučaju da je vidljivo da se ne može održati u predviđenom vremenu).

 

Za održavanje prezentacija potrebno je planirati jedan blok sat.

 

8.4. Tijek radionice Moje tijelo i moje misli na istom putu…

 

Na bloku satu predviđenom za održavanje prezentacija, svaki par/“trojka“ treba unutar 5-7 minuta (može i duže, ako ima malo učenika) prezentirati odabranu temu. Tema treba biti obrađena s aspekta biologije i s aspekta psihologije, tj. građa i uloge određenog dijela živčanog sustava trebaju biti u funkciji odabranih sadrža psihologije.

 

Prijedlog tema:

  • Zašto nam se pojačano luči slina kad namirišemo nešto fino?
  • Zašto sanjamo?
  • Kako mogu pamtiti dulje i kvalitetnije?
  • Što se događa u mozgu osoba s Alzheimerovom bolešću?
  • Mucanje – fizički ili psihički uzroci?
  • Optimizam i zdravlje – postoji li veza?
  • Trebamo li stimulanse kako bismo bili uspješniji ljudi?

 

Na satovima na kojima se održavaju prezentacije nastavnik treba bilježiti aktivnost svakog učenika. Neke komponente o kojima bi trebao voditi računa navedene su u tablici 1. Nastavnik treba s učenicima usuglasiti kriterije na temelju kojih će donijeti ocjenu.

 

Tablica 1. Prijedlog kriterija za bilježenje uspješnosti izlaganja i prezentacije

screenshot-at-sep-28-11-27-37

Na kraju radionice, nastavnik treba na temelju osobnih bilješka komentirati sva izlaganja i sve prezentacije. Ako se učenici slože, moguće je da svaki par/“trojka“ vodi svoje bilješke o izlaganjima i prezentacijama drugih učenika te da se ocjene donesu zajednički.

 

8.5. Literatura:

www.slideshare.net/kathairo/uspjena-prezentacija-u-8-koraka (lipanj 2016.)

support.office.com/hr-hr/article/Savjeti-za-stvaranje-i-dr%C5%BEanje-uspje%C5%A1ne-prezentacije-f43156b0-20d2-4c51-8345-0c337cefb88b (lipanj 2016.)

 

Zahvala: Hvala kolegi Mihaelu Kozini, prof. (V. gimnazija) na korisnim savjetima.

 

Osmislila i pripremila: Zrinka Pongrac Štimac, prof.