Sekcija svinjskog srca


4. Sekcija svinjskoga srca

 

4.1. Cilj i odgojno – obrazovni ishodi

 

Cilj ove radionice je omogućiti učenicima samostalnu organizaciju grupnog rada što uključuje podjelu zaduženja, praćenje rada svakoga člana i međusobnu suradnju u svim fazama praktičnog rada na seciranju svinjskoga srca.

 

Učenik će:

  • usvojiti vještinu seciranja srca;
  • upoznati vanjsku i unutrašnju građu srca te uloge pojedinih dijelova;
  • objasniti kako je srčano-žilni sustav povezan s dišnim sustavom i ostatkom tijela.

 

4.2. Uloga nastavnika

 

Nastavnik odabire učenike-voditelje grupa te im navodi i objašnjava njihove zadaće. Nekoliko dana ranije, prije radionice učenici-voditelji trebaju:

 

  • kupiti jedno svinjsko srce za svaku skupinu od po 5-6 učenika (napomenuti učenicima da je važno nekoliko dana ranije otići k mesaru i dogovoriti s njime da nabavi srce s osrčjem, plućima i dušnikom);
  • samostalno ili zajednički s nastavnikom secirati srce i prema radnom listiću (u Priručniku za učenike) upoznati glavne vanjske i unutarnje dijelove srca;
  • fotografirati sekciju koju provode, a slike iskoristiti za prezentaciju ostalim učenicima;
  • pripremiti radne listiće za svoju grupu te pitanja za ponavljanje;
  • dogovoriti podjelu zadaća na satovima sekcije.

 

Trajanje radionice Sekcija svinjskoga srca je dva školska sata (blok-sat). Za pripremu radionice, davanje uputa, podjelu zadaća i pripremnu sekciju srca potrebno je planirati još najmanje dva školska sata.

 

Na radionici nastavnik treba pratiti ispunjavaju li učenici-voditelji svoje zadaće, korigira ih (ako je potrebno), sudjeluje u sekciji i daje dodatna objašnjena te prati međusobnu komunikaciju članova tima. Nakon završene sekcije prati pospremanje radnih mjesta i učionice.

 

4.2. Potreban pribor i materijal za sekciju svinjskoga srca

 

  • 4-6 svježih svinjskih (ili goveđih) srca s tržnice
  • 4-6 kadica za sekciju i najmanje 2 pribora za sekciju za svaku skupinu
  • gumene jednokratne rukavice za svakog učenika
  • mobitel ili fotoaparat za snimanje tijeka sekcije i fotografiranje dijelova srca
  • vreće za smeće u koje će se baciti otpad nakon sekcije
  • sredstvo za pranje i krpice za pranje kadica, pribora za sekciju i stolova
  • mikroskopi za promatranje trajnog preparata srčano-mišićnog tkiva i slika srčano-mišićnog tkiva s opisom (radi lakšeg snalaženja na preparatu)
  • fleksi-kamera (ako je dostupna)
  • radni listić koji su sastavili učenici-voditelji

 

4.3. Zadaće učenika–voditelja grupa na radionici Sekcija svinjskoga srca

 

  1. UČENIK-VODITELJ: tumači smještaj, građu i ulogu srca

(treba spomenuti: atrij/predklijetka, ventrikul/klijetka, pregrada/septum, osrčje/perikard, zalisci – nazive, gdje su smješteni, uloge zalistaka; koronarne žile)

 

  1. UČENIK-VODITELJ: objašnjava građu i ulogu krvnih žila te mali i veliki optok krvi

(treba spomenuti: arterije, vene, kapilare, građu žila, uloge žila, veliki i mali optok krvi)

 

  1. UČENIK-VODITELJ: objašnjava rad srca

(treba spomenuti: autonomni rad srca, primarno – sinus atrijski čvor i sekundarno središte automatizacije srca – atrio-ventrikularni čvor, Hissov snop, Purkinjeova vlakna, akcijski potencijal, Na/K crpku; sistolički i dijastolički tlak, bilo/puls, utjecaj simaptikusa i parasimpatikusa na rad srca)

 

  1. UČENIK-VODITELJ: daje glavne upute o seciranju; pita učenike što se može vidjeti izvana na srcu, a što će vidjeti u unutrašnjosti srca te objašnjava kako će uzdužno razrezati srce

 

Svi učenici-voditelji sa svojim grupama započinju praktični rad. Svaki voditelj pomaže svome timu u istraživanju vanjske i unutrašnje građe srca, seciranju i ispunjavanju radnog listića. Na kraju sata provjeravaju točnost odgovora, a potrebne skice crtaju na ploči.

 

Učenici – voditelji mogu pripremiti i prezentaciju kojom će prikazati građu i uloge srca, krvnih žila i optoka krvi.

Nastavnik treba odlučiti kako će organizirati rad učenika-voditelja tijekom radionice. Mogućnosti su brojne, a predlažemo sljedeće:

 

  1. način: Na početku sata učenici-voditelji prezentiraju svoje zadaće svima u razredu. Nakon toga praktično provode sekciju svaki sa svojim timom. Na kraju sata provjeravaju odgovore na radnim listićima, svaki proziva učenike druge grupe ili organiziraju kviz.

 

  1. način: Učenici-voditelji od početka sata rade samostalno, svaki sa svojim timom. Kad završe sekciju svinjskoga srca izrađuju poster kojim prezentiraju neke od zadataka. Zadatke timovima može podijeliti nastavnik ili predstavnik tima „izvlači“ zadatak „iz šešira“.

Na kraju radionice učenici–voditelji s članovima svojim timova pospremaju radna mjesta: paze da se sav otpad baci u vreću za smeće, da se operu kadice za sekciju i pribor, svi se stolovi vrate u početnu poziciju te da se očiste.

 

4.4. Odgovori na pitanja iz priručnika za učenike

 

RADNI LISTIĆ: Srce (grč. cor)

 

Zadatak 1. Odgovori na postavljena pitanja.

  1. a) Čime se bavi kardiologija? grana medicine, bavi se liječenjem bolesti srca i krvnih žila
  2. b) Kojem organskom sustavu pripada srce? srčano-žilnom sustavu (kardiovaskularnom)

Koji su ostali dijelovi toga sustava? arterije, vene, kapilare

  1. c) Koja je uloga srca? pumpanje krvi u sve dijelove tijela
  2. d) Koji dijelovi prsnoga koša štite srce? osrčje (perikard), rebra i međurebreni mišići
  3. e) Koji organi okružuju srce? lijevo i desno plućno krilo, ošit

 

Zadatak 2. Skicirajte tijelo žene ili muškarca i na crtežu ucrtajte položaj srca, pluća i glavnih krvnih žila (aorte, gornje i donje šuplje vene, plućne arterije i plućnih vena).

 

Zadatak 3. Vanjski izgled svinjskoga srca i krvne žile

U posudi pred vama nalazi se svinjsko srce. Pažljivo pogledaj srce izvana, uoči njegove dijelove te odgovori na pitanja.

  1. Skiciraj srce koje se nalazi u posudi za sekciju i na crtežu označi sve vidljive dijelove.

 

  1. Kako se naziva zaštitna opna oko srca i koja je njezina uloga? Osrčje, štiti srce, između osrčja i srca nalazi se tekućina koja smanjuje trenje koje se javlja pri otkucajima srca.
  2. Što bi se dogodilo da se začepe krvne žilice koje raspoznaješ na površini srca? Došlo bi do infarkta, tj. bio bi onemogućen protok krvi miokardom (srčanim mišićem) te bi srce stalo.
  3. Opipaj žile koje se nalaze na srcu (na izlazu/ulazu u srce). Neke su čvršće odnosno žilavije pod dodirom, a neke su mlohavije. Opiši uloge krvnih žila i poveži ih s njihovom građom. Potraži detalje o građi krvnih žila na interenetu (preporuka: www.majordifferences.com/2013/02/difference-between-artery-and-vein.html#.Vx0QMTCLTIU; travanj 2016; građa krvnih žila)

Arterije: žile odvodnice, vode krv iz srca u tijelo (aorta) ili u pluća (plućna arterija

Vene: žile dovodnice, dovode krv u srce iz tijela (gornja i donja šuplja vena) ili iz pluća (plućne vene)

Kapilare: najtanje krvne žilice, granaju se u tkivima, iz krvi koja se nalazi u njima u stanice i obratno difundiraju plinovi i različite tvari.

 

Zadatak 4. Unutarnja građa svinjskoga srca

Pažljivo skalpelom prerežite srce uzdužno.

 

  1. a) Svinjsko srce gradi isto tkivo koje gradi i ljudsko srce, a naziva se srčano mišićno Mišićne stanice su poredane tako da čine splet koji se naziva miofibrila (mišićno vlakno). Iz stijenki srčanih klijetki odjeljuju se pojedini svežnjići mišićnih vlakana i oblikuju posebne bradavičaste (papilarne) mišiće. Na njih se nadovezuju niti zalistaka.

 

  1. b) Srce je podijeljeno pregradom (septum) na desnu i lijevu Svaki se dio sastoji od pretklijetke (atrium) i klijetke (ventrikul). Između desne pretklijetke i desne klijetke nalazi se trikuspidalni zalistak, a između lijeve pretklijetke i lijeve klijetke se nalazi mitralni (ili bikuspidalni) zalistak. Zalisci koji se nalaze na izlazu iz klijetki u arterije se nazivaju polumjesečasti (semilunarni). Što bi se dogodilo kad u srcu ne bi postojali zalisci? Krv bi se mogla vraćati u prostor iz kojeg je došla, iz klijetki u pretklijetke, iz pretklijetki u vene

 

  1. c) Skicirajte unutrašnji izgled srca, označite glavne dijelove i zaliske između klijetki i pretklijetki i one na ulazu u arterije.

 

Zadatak 5. Rad srca

Odgovori na pitanja ili dopuni rečenice.

  1. a) Srce svojim radom može upravljati samostalno (autonomno), pomoću posebnih stanica smještenih u desnoj pretklijetki. Taj se dio srca naziva primarno središte automacije ili sinus-atrijski čvor (S-A čvor). Membrane tih posebnih stanica propusne su za natrijeve ione. Kad se natrijevi ioni nakupe u citoplazmi stanica S-A čvora, kaže se da je došlo do depolarizacije U istom se trenutku uključuje natrij-kalijeva crpka i natrijevi se ioni izbacuju u međustanični prostor, a u stanice se aktivno unose kalijevi ioni. Stanice se vraćaju u početno, nepodraženo stanje, tj. kaže se da je nastupila repolarizacija.

 

  1. b) U stanju kad su natrijevi ioni nakupljeni u citoplazmi dolazi do stezanja ili kontrakcije (sistole) pretklijetki, a kad se natrijevi ioni izbace u citoplazmu nastupa diastola, tj. pretklijetke se opuštaju ili relaksiraju.

 

  1. c) Iz primarnog središta automacije impulsi se šire u ostale dijelove srca i tako dolaze do sekundarnog središta automacije ili atrio-ventrikularog čvora (A-V čvora). Impuls zatim putuje dalje kroz srčani mišić i zahvaća Hissov snop u septumu i Purkinjeova vlakna u klijetkama. Kako impulsi putuju srcem, tako se naizmjence stežu i opuštaju pretklijekte i klijetke.

 

  1. d) Ako počnete naglo brzo trčati, koji dio živčanog sustava će poslati informaciju srcu da ubrza otkucaje? Objasnite svoj odgovor.

 

Zadatak 6. Skicirajte dva srca, jedno u trenutku kad su stegnute pretklijetke i drugo u trenutku kad su stegnute klijetke.

  1. a) Označite na svakom crtežu središta automacije i opišite u kakvom su stanju.
  2. b) Strelicama (plavim i crvenim) označite tok krvi kroz srce.

 

Zadatak 7. Optok krvi

Skicirajte srce i te mali i veliki optok krvi. Strelicama u plavoj i crvenoj boji označite tok arterijske i venske krvi u oba optoka.

 

Zadatak 8.

Odgovorite na pitanja.

  1. a) Koja je uloga malog optoka krvi? Vodi krv iz srca u pluća kako bi se u plućima krv oksigenirala
  2. b) Koja je uloga velikog ili sistemskog optoka krvi? Vodi krv iz srca u tijelo kako bi sve tjelesne stanice dobile potreban kisik i kako bi se stanice oslobodile štetnih metabolita
  3. c) U kojem dijelu srca započinje mali, a u kojem dijelu veliki optok krvi? Mali optok započinje u desnoj strani srca (u desnoj klijetki); veliku krvni optok započinje u lijevoj strani srca (u lijevoj klijetki)
  4. d) Kojim žilama u velikom optoku teče arterijska, a kojim venska krv? U velikom optoku arterijama tče arterijska (oksigenirana) krv, a venama – venska (deoksigenirana) krv
  5. e) Kojim žilama u malom optoku teče arterijska, a kojim venska krv? U malom optoku arterijama teče venska (deoksigenirana) krv, a venama – arterijska (oksigenirana) krv.

 

Zadatak 9. Građa srčano-mišićnoga tkiva

Dopunite rečenice.

Svinjsko srce izgrađuje isto tkivo koje gradi i ljudsko srce, a naziva se srčano mišićno tkivo. Srčana je stijenka građena od triju slojeva: tankog unutarnjega endokarda, središnjega i najdebljega miokarda i vanjskoga sloja epikarda. Najdeblji sloj građen je od gusto zbijenih stanica koje se grananjem spajaju sa susjednim stanicama. Mjesta na kojima se dodiruju membrane dviju susjednih srčanih stanica nazivaju se prijelazne ploče.

Zadatak 10. Mikroskopom pogledajte preparat srčano-mišićnog tkiva. Uočite posebnosti u građi, nacrtajte i opišite što vidite.

 

4.5. Literatura

Lukša, Ž., Mikulić, S. (2014) Život 3 udžbenik biologije u trećem razredu gimnazije, Zagreb: Školska knjiga

Keros i sur. (1995) Anatomija i fiziologija priručnik za učenike srednjih medicinskih škola, 1. izdanje, Zagreb: Školska knjiga

Matulec, Lj. (2009) Biologija zbirka zadataka iz biologije za 8. razred osnovne škole, Zagreb: Školska konjiga

philschatz.com/anatomy-book/resources/2011_Heart_Valves.jpg (studeni, 2015; prikaz zalistaka)

crescentok.com/staff/jaskew/isr/anatomy/anatomy1/anatomy/vascular/circ7.htm (studeni, 2015; vanjska građa srca)

www.kardiologija.in.rs/Srcane_aritmije.htm (studeni, 2015; središta automatizacije srca)

www.kardiologija.in.rs/srcana_slabost.htm (studeni, 2015; sistola i dijastola)

www.lessontutor.com/jm_circulatory.html (studeni, 2015; shema kardiovaskularnog sustava)

e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor332.htm (lipanj 2016.)

 

Osmislile i pripremile: Petra Međeral Ozimec, prof. i Zrinka Pongrac Štimac, prof.