Što je za ručak?


10. „Što je za ručak?“ (Fiziologija čovjeka 3. dio)

 

10.1. Ciljevi i odgojno – obrazovni ishodi

 

Cilj ove radionice je osvijestiti važnost pravilne (kvalitetne, umjerene, promišljene) prehrane za zdravlje suvremenog čovjeka. Također, važno je pobuditi zanimanje učenika za pripremu kvalitetnih obroka kod kuće i pokušati razviti naviku redovitog uzimanja obroka (doručka, ručka i večere). Vođenjem dnevnika prehrane učenici bi trebali uočiti vezu između različite hrane i osjećaja sitosti / umora / euforičnosti… i drugog.

 

Učenik će:

 

  • objasniti povezanost prehrane i zdravlja na primjerima iz osobnog iskustva i literature
  • opisati simptome poremećaja prehrane (bulimije, anoreksije, pretilosti)
  • izračunati ITM (BMI)
  • analizirat faktore rizika i simptome dijabetesa te ih povezati s promjenama u krvi bolesnika
  • analizirati vezu između poremećaja u radu srčano žilnog sustava i prehrane s pretjeranim unosom soli i masnoća

 

 

10.2. Plan radionice „Što je za ručak?“

 

Radionica „Što je za ručak? trebala bi osvijestiti važnost pravilne, zdrave i primjerene (dobi, fiziološkom stanju i aktivnostima osobe) prehrane za naše zdravlje. Priprema radionice može se organizirati u okviru jednog školskoga sata, a sama radionica u jednom blok satu.

 

Učenici trebaju biti podijeljeni u pet grupa, a svaka grupa ima svoj zadatak. Na radionici svaka grupa ima 15 minuta za predstavljanje svoje teme. Na kraju svi učenici zajedno s nastavnikom formuliraju zaključke. Zaključke treba napisati/nacrtati na poster koji će ujedno biti i slikovit rezultat održane radionice.

 

10.3. Uloga nastavnika u radionici „Što je za ručak?“

 

U okviru radionice „Što je za ručak?“ nastavnik je u ulozi organizatora, moderatora i suradnika. Na pripremnom satu treba istaknuti ciljeve ove radionice, podijeliti učenike u grupe te im pojasniti njihove zadaće (Zadatak 2. Što jedem ili ne jedem?).

 

Zadaće svake grupe:

 

  1. grupa: Što volim jesti? Zašto? Što utječe na izbor hrane kojom se hranimo i imamo li izbora? Učenici trebaju donijeti hranu koju vole jesti. U svom izlaganju trebaju navesti što im je privlačno: izgled i okus, cijena, dostupnost… Miris i okus hrane trebaju povezati s primanjem i prenošenjem podražaja, s reakcijom na podražaj (živčani sustav) te s emocijama (psihologija).

 

  1. grupa: Što ne volim jesti? Zašto izbjegavam tu hranu? Bih li se osjećao/osjećala bolje kad bih je jela? Probaj!

Učenici trebaju donijeti hranu koju ne vole, u svom izlaganju trebaju navesti što im je odbojno u toj hrani i zašto je ne jedu (izgled i okus, cijena, dostupnost,…). Također trebaju navesti što je prednost te hrane (vitamini, minerali, nezasićene masne kiseline,…) i objasniti kako se njezinim konzumiranjem može postići bolje opće stanje organizma.

 

  1. grupa: Pretjerujem li sa slatkim i kako se to odražava na moje zdravlje?

Učenici trebaju donijeti hranu i pića koja liječnici povezuju s potencijalnom pojavom dijabetesa (tipa II), u svom izlaganju trebaju povezati dijabetes s pretjeranim unosom šećera jelom i pićem te stresom. Također trebaju objasniti procese kojima se šećeri razgrađuju u organizmu i koja je uloga gušterače u tim procesima.

 

  1. grupa: Pretjerujem li sa slanim i masnim i kako se to odražava na moje zdravlje?

Učenici trebaju donijeti slane grickalice i neku masnu hranu. U svom izlaganju trebaju povezati povišeni krvni tlak s povišenom koncentracijom soli/šećera u krvi te povezati pretjeran unos masnoća s povišenom tjelesnom masom.

 

  1. grupa: Zašto ne jedem?

Učenici ove grupe ne nose hranu. Trebaju na sat donijeti vagu i metar kojima će izmjeriti tjelesnu visinu i masu te opseg struka svim učenicima. Na temelju tih podataka izračunat će BMI – indeks tjelesne mase. Njihov zadatak je također upoznati ostale učenike s poremećajima prehrane (anoreksijom i bulimijom) te trebaju usporediti i komentirati posljedice ovih poremećaja.

 

Na blok satu na kojem se održava radionica, svaka grupa ima najviše 15 minuta za svoje izlaganje. Izlaganje je isključivo usmeno, bez postera i bez prezentacija, ali učenici mogu (trebali bi) koristiti ploču. U izlaganju trebaju pokazati hranu koju su donijeli/pripremili (grupe 1. – 4.) i koristiti je u objašnjavanju.

 

Tijekom izlaganja svake grupe, nastavnik pazi na vrijeme te, ako je potrebno, usmjerava izlaganje i ispravlja eventualne netočnosti. Može tražiti da mu svaka grupa dan-dva prije radionice pošalje kratki sažetak izlaganja (na jednoj A4 stranici) kako bi lakše pratio izlaganja i pripremio se za dodatna pojašnjenja.

 

Na kraju radionice, nastavnik s učenicima evaluira izlaganje svake skupine te zajednički izrađuju jedan poster na kojem riječima i/ili crtežom iznose zaključke svih pet grupa (Zadatak 3. Jedem što volim i jedem zdravo). Poster je rezultat ove radionice i treba biti izložen na vidljivom mjestu u školi.

 

Dodatni zadatak (Zadatak 1. Vođenje dnevnika prehrane) koji bi trebao prethoditi ovoj radionici (nastavnik bi ga trebao zadati najmanje 10 dana ranije) je vođenje dnevnika prehrane. Upute za vođenje dnevnika prehrane navedene su u Priručniku za učenike.

 

10.4. Literatura:

www.plivazdravlje.hr/ (lipanj 2016.)

www.slideshare.net/LimuniLavanda/dnevnik-prehrane (lipanj 2016.)

www.plivazdravlje.hr/zdravlje-online/bmi (lipanj 2016.)

 

 

Osmislila i pripremila: Zrinka Pongrac Štimac, prof.