5. Održivi razvoj i racionalna uporaba energije


Održivi razvoj i racionalna uporaba energije

Održivi razvoj

Održivi razvoj koncept je djelovanja danas za bolje sutra, to je način razmišljanja i djelovanja, svojevrsna filozofija današnjeg doba. Obrazovanje za održivi razvoj prepoznato je kao iznimno važna karika u postizanju međunarodno dogovorenih ciljeva. Odgoj i obrazovanje nužni su za postizanje ciljeva održivog razvoja. Potrebno je da razumijemo nužnost promjene ponašanja, ali i da znamo djelovati kako bismo ostvarili postavljene ciljeve. Stoga je koncept obrazovanja za održivi razvoj (OOR) promoviran kroz Agendu 21 (1992.) i kroz UN-ovu rezoluciju o Desetljeću obrazovanja za održivi razvoj 2005. – 2014.

Cilj obrazovanja za održivi razvoj je potaknuti promjene u ponašanju pojedinaca, naroda i država koje trebaju omogućiti rješavanje društvenih, gospodarskih i okolišnih problema 21 stoljeća. Gospodarska komisija za Europu UN-a (UNECE) je 2005. godine usvojila Strategiju za obrazovanje za održivi razvoj koja potiče uvođenje i promicanje obrazovanja za održivi razvoj u zemljama regije UNECE-a, kojima pripada i Hrvatska.

U cilju ostvarenja zajedničke vizije Hrvatska je ciljeve ovog dokumenta ugradila u svoje strateške dokumente odgoja i obrazovanja i općenito dokumente vezane uz održivi razvoj. Naglasak je stavljen na poticanje razumijevanja međuovisnosti društva, gospodarstva i okoliša, te na načinei metode mjerenja postignuća zadanih ciljeva. Učenike se potiče na izgradnju stavova o okolišu i putem različitih zadataka stvaraju pretpostavke za aktivno učenje.

Održivi razvoj sintagma je koja na prvi pogled djeluje neobično, kao da su spojeni suprotni pojmovi. Ima mnogo definicija održivog razvoja, uključujući definiciju iz 1987. godine kada se ovaj pojam spominje po prvi puta u smislu koji danas koristimo.

52

Razvoj i zadovoljavanje potreba u budućnosti ovisi o tome kako dobro upravljamo društvenim, gospodarskim i ekonomskim ciljevima i potrebama danas. U kakvom su odnosu razvoj industrije i očuvanje prirodnih resursa, vode, nafte, šume i sl.? Možemo li odgovorno gospodariti prirodnim resursima danas tako da omogućimo gospodarski rast i u budućnosti?

Također, potrebno je odrediti ciljeve razvoja koje želimo postići u određenom vremenu, te indikatore odnosno način mjerenja postizanja tih ciljeva. Koncept „potreba“ označava osnovne životne potrebe siromašnih koje trebaju biti prioritet. Ideja ograničavanja korištenja prirodnih resursa znači da neovisno o mogućnostima koje nam pruža tehnologija i nivo društvene organizacije treba voditi računa o sposobnosti okoliša da zadovolji sadašnje i buduće potrebe.

Gospodarski razvoj treba biti takav da:

  • može zadovoljiti osnovne životne potrebe
  • omogućava pravednu podjelu kapitala i resursa sa siromašnima i nerazvijenim državama
  • kapital potiče sudjelovanje građana u procesima odlučivanja

Svjetska komisija za okoliš i razvoj (Brundtland komisija) objavila je 1987. godine svoje izvješće i predstavila novi pojam održivog razvoja, kao „razvoja koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija.“ Ujedinjeni narodi (UN) glavno su globalno tijelo za kreiranje smjernica održivog razvoja, dok niz međunarodnih dokumenata zaključenih pod okriljem UN-a predstavljaju opći regulatorni okvir za pitanja održivog razvoja.

Održivi razvoj je sistemski pristup rastu, razvoju i upravljanju prirodnim, proizvedenim i društvenim kapitalom za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

Održivi razvoj pretpostavlja istovremeno i ravnomjerno napredovanje u četiri područja koja najčešće promatramo i planiramo nezavisno:

  • društvo
  • gospodarstvo
  • ekologija
  • politika

 

53

Opća skupština Ujedinjenih naroda 2000. godine donosi Milenijske ciljeve održivog razvoja. Milenijski ciljevi prikazani su na slici.

54

Slika 27.: Milenijski ciljevi održivog razvoja

Na konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju, održanoj 25. rujna 2015. u gradu New York, više od 150 svjetskih čelnika usvojilo je novu Agendu 2030. za održivi razvoj, uključujući i Ciljeve održivog razvoja

(eng. Sustainable development goals, SDG). Sedamnaest novih ciljeva održivog razvoja, poznatih i kao globalni ciljevi imaju svrhu iskorijeniti siromaštvo, glad i nejednakost, poduzeti mjere protiv klimatskih promjena, očuvati okoliš, poboljšati pristup zdravstvu i obrazovanju te izgraditi jake institucije i partnerstva i još mnogo toga.

55

Da bi uspjeli u tome potrebno je neustrašivo vodstvo od strane svih nas. Ako je globalna zajednica kolektivno spremna na izazov da se ciljevi održivog razvoja postignu onda postoji i šansa za realizaciju održivog razvoja, a s tim i boljih izgleda kako za ljude, tako i za naš planet. Na slijedećoj slici sažeto su prikazani globalni ciljevi. Naravno svaki od ciljeva je preciznije određen specifičnim ciljevima (eng. Targets) i indikatorima.

566

Razdoblje 2005. do 2014. proglašeno je desetljećem obrazovanja za održivi razvoj. Vodeću ulogu i odgovornost ima UNESCO, agencija Ujedinjenih naroda čije je područje djelovanja obrazovanje, znanost i kultura. U sklopu obrazovanja, održivi razvoj ima značajnu ulogu, te se učenike od najranijeg doba uči održivom razvoju i racionalnoj upotrebi energije.

56

Pedagoška načela obrazovanja za održivi razvoj:

  • interdisciplinarnost i cjelovitost
  • orijentiranost na vrijednosti
  • poticanje kritičkog razmišljanja
  • orijentiranost na rješavanje problema
  • metodička raznolikost
  • otvorenost za sudjelovanje
  • lokalna relevantnost

Cilj obrazovanja za održivi razvoj je osposobiti današnje učenike za vrijeme koje dolazi, vrijeme u kojem će oni biti dio radno aktivnog stanovništva, u kojem će donositi odgovorne i dalekosežne odluke. To buduće vrijeme može biti vrlo različito od sadašnjice i mi danas teško možemo predvidjeti koja će to konkretna znanja i vještine biti nužni. Potrebe svijeta rada možda se mogu i više puta temeljito izmijeniti tijekom budućeg života naših učenika. Stoga je zaista lako zaključiti da ćemo ih najbolje pripremiti ako ih:

58

Kompetencije koje će biti nužne u budućnosti i koje će u najmanju ruku dobro doći u neizvjesnom i turbulentnom svijetu sutrašnjice. Još potkraj prošlog milenija, UNESCO (generalni sekretar J. Delors, 1998) definira ciljeve obrazovanja u 21. stoljeću, svrstavajući ih u četiri skupine ili »četiri stupa«, prema četiri područja učenja i razvoja. Unutar svakog stupa UN-ovi su stručnjaci razvrstali kompetencije koje bi se trebale razvijati obrazovanjem za održivi razvoj.

59

ZADATAK

Podijelite se u grupe, razmislite i zapišite pet do deset vaših svakodnevnih potreba, potreba vaše obitelji i lokalne zajednice. Odredite jesu li su neke od potreba u suprotnosti. Kako vi osobno rješavate takve situacije? Opišite kako takve probleme rješava lokalna zajednica, a koji su mehanizmi na raspolaganju kada se dogovaramo na globalnoj razini?

Pronađite sukobljene potrebe i obrazložite svoj izbor: čist zrak u gradu; svakodnevna vožnja automobilom; korištenje električnog automobila; tvrtka želi jeftinu radnu snagu kako bi bila konkurentna; plaće radnika nisu dovoljne za osnovne životne potrebe; tvrtka nema kapitala za ulaganja u obnovljive izvore energije; stanovnici koriste ugroženu vrstu stabala za prokuhavanje vode, jer nemaju pristup pitkoj vodi; stabla su staništa zaštićenih ptica; sječa drveća uzrokuje eroziju i klizišta; država koristi fosilna goriva za proizvodnju struje, čime podiže kvalitetu života stanovnika; izgaranje fosilnih goriva uzrokuje kiselost oborina; rješavanje problema gladi u svijetu; ekološka poljoprivreda; očuvanje bio raznolikosti.

RAZMISLI I NAPIŠI… Zamislite da živite u budućnosti na početku 22. stoljeća i pišete pismo svojim prethodnicima koji žive upravo sada, na početku 21. stoljeća. Što biste im poručili?