6. Energetska učinkovitost


Energetska učinkovitost

60

Dva dominantna i usko povezana problema s kojima se svijet danas suočava jesu, s jedne strane, nedostatak i nesigurnost u opskrbi energijom i s druge strane, zagađenje životne sredine i klimatske promjene kao posljedica prekomjerne potrošnje energije. Jedan od načina da se negativni utjecaji smanje i da se pozitivno utječe na održivi razvoj je učinkovito korištenje energije. Energetska učinkovitost nas čini manje osjetljivijima na nestašicu energije, smanjuje zagađenje i direktno utječe na poboljšanje životnog standarda. Ona predstavlja sumu mjera i djelovanja u svim granama života kojima je krajnji cilj minimalna potrošnja energije, uz uvjet da nivo rada i življenja ostane isti ili se poboljša. To nije samo puka štednja energije koja podrazumijeva odricanja, već njena efikasna upotreba koja doprinosi poboljšanju kvaliteta života i rada, kao i većoj konkurentnosti proizvodnje.

Pojam energetska učinkovitost ima dva moguća značenja, gdje se jedno odnosi na tehničke uređaje, dok se drugo odnosi na određene mjere i ponašanja. Za uređaje kažemo da su energetski učinkoviti ako imaju visok stupanj korisnog djelovanja tj. male gubitke prilikom transformacije jednog oblika energije u drugi. Krajnji cilj je svesti potrošnju energije na minimum, a pri tome ne narušiti nivo udobnosti već zadržati ili čak povećati nivo udobnosti. Kada pomislimo na štednju, uglavnom su prve asocijacije na odricanje, dok učinkovita upotreba energije direktno vodi povećanju kvalitete života, konkurentnosti privrede i energetskoj sigurnosti. Rezultat povećane učinkovitosti su značajne uštede u financijskom smislu, ali ne treba zanemariti i direktan utjecaj na očuvanje životne sredine.

Često čujemo izraz energetska učinkovitost, što bi bila hrvatska inačica za prijevod Energy efficiency. No, postoji razlika između riječi efikasnost i učinkovitost; i prva i druga gledaju na to koliko je postignut željeni cilj, s tim da učinkovitost ne promatra gubitke, vrijeme ili novac s kojim je taj cilj ispunjen. Prema tome, energetska efikasnost bila bi točniji pojam kojim se izražava sposobnost postizanja željenih rezultata uz minimum utroška vremena i drugih resursa.

Energetska učinkovitost podrazumijeva niz mjera koje se provode kako bi se na što bolji način iskorištavala energija i to tako:

  • da posljedice na okoliš budu što manje
  • da se iskoristi što je manje energije moguće za traženi efekt
  • u zgradarstvu – da se postigne što bolja ugodnost prostora u kojem se energija koristi

Kako bi se energija mogla efikasno koristiti, potrebno je znati:

61

Jednom kada imamo odgovore na ta pitanja napravili smo prvi korak do učinkovitog korištenja energije. Tada možemo poduzeti male ili veće energetske mjere. Male mjere su one koje se isplate do 3 godine i obično nisu financijski jako zahtjevne, dok veće mjere podrazumijevaju veće zahvate ili promjenu tehničkih sustava; Kako bi bile isplative, uvriježeno je mišljenje da povrat investicije treba nastupiti najkasnije nakon 8-10 godina. Naravno, kod isplativosti treba gledati i na alternative – npr. ako imamo kuću na otoku bez priključnog sustava, naravno da se „isplati“ ugraditi otočni sustav za generiranje električne energije, iako se možda neće uloženi novac tako brzo vratiti.

Ostale često zanemarene koristi od učinkovitog upravljanja energijom su udobnost i sigurnost – nove tehnologije donose i ugodniji boravak u prostoriji, vožnju automobilom, čitanje uz pravilnu rasvjetu i dr. Konačno, bez obzira na isplativost u životnom vijeku čovjeka i našem trenutnom poimanju korisnosti, shvatiti ćemo da odgovornim korištenjem energije i prelaskom na obnovljive izvore energije potpomažemo održanju naše planete kakvom ju poznajemo.

Energetska učinkovitost podrazumijeva niz mjera koje poduzimamo u cilju smanjenja potrošnje energije, a koje pri tome ne narušavaju zahtjeve rada i života.

Energetski učinkovite mjere podrazumijevaju ponašanje koje se primjenjuje u cilju smanjenja potrošnje energije. Bez obzira da li je riječ o tehničkim ili ne tehničkim mjerama, ili o promjenama u ponašanju, sve mjere podrazumijevaju isti ili čak i viši, stupanj ostvarenog standarda.

Najčešće mjere koje se poduzimaju u cilju smanjenja gubitaka energije i povećanja energetske učinkovitosti su:

  • Zamjena neobnovljivih energenata obnovljivim,
  • Zamjene energetski neefikasnih potrošača efikasnijim,
  • Izolacija prostora koji se grije ili hladi,
  • Zamjena dotrajale ili neefikasne stolarije prostorija koje se griju ili hlade,
  • Ugradnja mjernih i regulacijskih uređaja,
  • Zamjena ili ugradnja učinkovitih sustava za grijanje, klimatizaciju ili ventilaciju.

Ukoliko želimo biti obazrivi prema našoj planeti i ako svojim životom želimo što manje utjecati na klimatske promjene, zagađenje i druge negativne posljedice za našu okolinu, trebamo promatrati ne samo koliko koji uređaj troši, već i koliko je energije uloženo da se određeni uređaj/proizvod/građevina napravi, transportira te, na kraju, nakon upotrebe odloži na predviđeno mjesto i reciklira.

Takav ukupni izračun potrošnje naziva se Carbon footprint ili ugljični otisak. Isto se može izračunati i za osobe, tvrtke ili događaje. Ugljični otisak ne mjeri samo ispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu, već se stogodišnji potencijal globalnog zagrijavanja svih šest stakleničkih plinova utvrđenih Kyoto protokolom (Ugljični dioksid (CO2), metan (CH4), dušikov oksid (N2O), hidrofluorougljici (HFCS), perfluorougljici (PFCS) i sumporni heksafluorid (SF6)) množi s njegovom emitiranom količinom. Postoje na internetu dostupni mnogi kalkulatori za izračun ugljičnog otiska koji mogu poslužiti kao dobar motivator da se krene u štednju energije.

63

Slika 29.: Carbon Footprint

Mudro korištenje energije je odgovornost svih nas radi osiguravanja dovoljnih količina energije za budućnost. Učinkovito korištenje i čuvanje energije je na svima nama, a pogotovo na onima koji osmišljavaju nove energetske tehnologije za buduće korištenje. Svi energetski izvori izazivaju nekakve učinke na okoliš od kojih su najpoznatiji efekt staklenika, globalno zagrijavanje i zagađenje zraka. Zabrinutost zbog tih učinaka i sigurnosti opskrbe energijom dovela je do povećanog zanimanja i ulaganja u razvoj obnovljivih energetskih izvora poput sunčeve, geotermalne, vodika, energije vjetra i energije valova. Korištenje fosilnih goriva i nuklearne energije morati će se nastaviti sve dok ih nove i čišće tehnologije ne budu mogle u mogućnosti zamijeniti. Možda je već neki čitač ovog teksta budući Albert Einstein ili Marie Currie koji će pronaći novi izvor energije. Do tada, sve je na nama. Budućnost je naša, ali moramo imati energije da bi stigli do nje.

Da bi se mjere za povećanje energetske učinkovitosti uspješno provodile, od presudnog je značaja da stanovništvo ima izgrađenu svijest o njenoj važnosti (to se postiže edukacijama), kao i da se racionalno odnose prema potrošnji energije u svakodnevnom radu.

ZADATAK

Objasni energetske razrede energetskih potrošača.

RAZMISLI I NAPIŠI… MJERE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI – BESPLATNE MJERE

  1. Odgovorno ponašanje prema energiji: grijanje i hlađenje, električna energija, voda, otpad
  2. Male energetski učinkovite mjere: izolacija, prozori, termostatski ventili, ugradnja regulatora diferencijalnog tlaka, električna energija, rasvjeta, kućni aparati, voda
  3. Složene energetski učinkovite mjere

ISPUNI I TI SVOJ EKOLOŠKI OTISAK (Carbon Footprint)

64

www.carbonfootprint.com/calculator.aspx

I…. ZAPAMTI! Čuvajmo Zemlju i prirodu na njoj, jer ih nismo naslijedili od svojih djedova i očeva, nego smo ih posudili od svojih potomaka.